
Zovem se Mirjana. Imam 42 godine i dolazim iz Zrenjanina. Već godinama sam sama, ali ne usamljena na onaj površni način – već na onaj duboki, tihi, koji osećaš u grudima svako veče kada se svetla ugase. Imam svoju kuću, posao, rešene osnovne životne stvari. Ne tražim spas ni utočište, već – dušu koja će da mi se nasloni na moju. U ovom životnom dobu više ne sanjam princeve, ali sanjam muškarca koji zna da voli dostojanstveno, zrelo i sa toplinom u očima.
Nisam nikada bila neko ko juri pažnju po svaku cenu. Uvek sam više volela knjige nego kafiće, razgovore uz čaj nego žurke, a tišinu nego viku. Možda zbog toga nisam pronašla ljubav u mladosti. Ili možda zato što nisam znala da tražim – jer sam verovala da će me ljubav sama pronaći. Danas znam da ljubav treba i tražiti i graditi.
Radim kao službenica u državnoj firmi. Dosta vremena provodim na poslu, ali vikendi su mi slobodni i tada najviše volim da pobegnem na selo kod rodbine. Tamo dišem punim plućima. Volim prirodu, knjige, domaću hranu, cveće – posebno lavandu i jorgovan. Imam psa, ženku labradora, i često mi kažu da smo nas dve nerazdvojne. Možda je zato moj dom topao, iako bez muške ruke. Ali verujem da to može da se promeni – ako me pročitaš i osetiš iskrenost u ovom oglasu.
Nikada nisam bila udata, ne zato što nisam mogla, već zato što nisam želela pogrešan brak. Bilo je pokušaja, simpatija, ali nijedna veza nije izdržala pritisak života, udaljenosti ili jednostavno – nije bilo dovoljno emocije. I zato sad, sa 42 godine, ne tražim ništa površno. Tražim muškarca koji zna da bude stub, a ne senka. Gospodina koji će znati da razgovara, ali i da ćuti kad treba. Koji će poštovati ženu, njene strahove, snove i rane. Neko ko ne mora da bude savršen, ali mora da bude svoj.
Idealno bi bilo da imaš između 45 i 55 godina, da si slobodan, neženja ili razveden, da znaš šta hoćeš i da ne tražiš avanture. Poželjno je da si iz Vojvodine ili Beograda, ali nije presudno – ako između nas bude ono što tražim, razdaljina je samo broj. Ne tražim ni bogatstvo ni izgled, ali tražim stabilnost i karakter. Poštovanje i malo nežnosti, one tihe, koja se vidi u pogledu, a ne samo u rečima.
Verujem u miran život, u male radosti, u večere kod kuće i šetnje pored reke. Verujem u brak, ako se nađe onaj pravi. Ne bežim ni od zajedničkog života, samo želim da sve ide svojim tokom – iskreno, polako, sa razumevanjem. Verujem da se dvoje mogu naći i kad to najmanje očekuju. Možda si ti taj koji čitaš ove redove?
Ako ti se dopada ono što sam napisala, javi mi se. U poruci napiši nešto o sebi – koliko imaš godina, čime se baviš, gde živiš i šta tražiš. Molim da se javljaju samo ozbiljni muškarci, kulturni i sa iskrenim namerama. Ako znaš šta znači biti oslonac i imati oslonac, možda ćemo se baš ti i ja prepoznati.
Ne tražim savršen život, već nekog s kim će život imati smisla.
Topao pozdrav,
Mirjana iz Zrenjanina
Симпатичная, может как то встретимся, я в Хорватии нахожусь